Pozitivne i korisne priče dijaspore — generirano 2025-08-20 20:38
Njemački Ured za statistiku objavio intrigantan podatak o Hrvatima: Ovo se dogodilo prvi puta od našeg ulaska u EU
U Njemačku je prošle godine doselilo mnogo manje stranaca nego prijašnjih godina, a prvi put je pao i broj hrvatskih državljana koji su uselili u Njemačku, priopćio je Savezni ured za statistiku u četvrtak. "Njemačka je prošle godine zabilježila pad broja useljenika. Dok je 2022. u Njemačku stiglo 2,665.772 stranaca, prošle godine je taj broj iznosio 1.932.509", stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku. U isto vrijeme je, s obzirom na to da je iz Njemačke iselilo 1,269.545 stranaca, neto broj useljenika pao na 662.964, što je osjetni pad u usporedbi s 2022. kada je neto broj useljenih iznosio 1,462.089. Ukupno je u Njemačkoj krajem 2023. živjelo 13,895.865 osoba sa stranom putovnicom. Ovaj pad se prije svega povezuje s rekordnim brojem izbjeglica iz Ukrajine koje su tijekom 2022. doselile u Njemačku a čiji je broj 2023.
U Njemačku je prošle godine doselilo mnogo manje stranaca nego prijašnjih godina, a prvi put je pao i broj hrvatskih državljana koji su uselili u Njemačku, priopćio je Savezni ured za statistiku u četvrtak. "Njemačka je prošle godine zabilježila pad broja useljenika. Dok je 2022. u Njemačku stiglo 2,665.772 stranaca, prošle godine je taj broj iznosio 1.932.509", stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku. U isto vrijeme je, s obzirom na to da je iz Njemačke iselilo 1,269.545 stranaca, neto broj useljenika pao na 662.964, što je osjetni pad u usporedbi s 2022. kada je neto broj useljenih iznosio 1,462.089. Ukupno je u Njemačkoj krajem 2023. živjelo 13,895.865 osoba sa stranom putovnicom. Ovaj pad se prije svega povezuje s rekordnim brojem izbjeglica iz Ukrajine koje su tijekom 2022. doselile u Njemačku a čiji je broj 2023. osjetno pao. Po prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju je 2023. više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo. Tako je prošle godine u Njemačku doselilo 20.604 hrvatskih državljana, što je najmanji broj od 2013. kada je Hrvatska primjena u EU. Prošle godine je iz Njemačke iselio 24.241 hrvatski državljanin, što znači da je 2023. pao broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj za 3.637. Ukupno je krajem 2023. u Njemačkoj živjelo 434.035 hrvatskih državljana. Nekoliko godina ranije, 2016. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 332.605 hrvatskih državljana. Broj osoba koje iz Hrvatske dolaze u Njemačku je od 2019., kada je u Njemačku iselilo 48.379 hrvatskih državljana, u stalnom padu. Isti trend se primjećuje i kod ostalih novijih članica Europske unije poput Rumunjske i Bugarske kod kojih je broj migranata u Njemačku posljednjih pet godina u stalnom padu. Istodobno je u laganom porastu broj useljenika s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, zemalja kojima je useljavanje omogućeno prema tzv. pravilu o radnoj snazi sa zapadnog Balkana iz 2016. Značajan porast se bilježi kod useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske, pri čemu se ne radi o radnoj migraciji poput žitelja zemalja zapadnog Balkana nego o podnositeljima zahtjeva za azilom.
Izvor: www.jutarnji.hr
Komentari
'Živim u Njemačkoj 15 godina, imam super posao, dobru plaću, stan, predivnu obitelj. Ali...' - Informativni medij Hrvata izvan Republike Hrvatske
Autor: CroExpress Svoju ispovijest o dolasku i životu u Njemačkoj, u kojoj živi već desetljeće i pol, u Facebook grupi ‘ Nova budućnost u Njemačkoj’ , objavila je Ivana. Kako kaže, danas joj je život lijep, ali da bi to toga došla, morala se dobrano namučiti. Evo kakvo je njeno iskustvo. ‘Zovem se Ivana i živim u Ingolstadtu već 15 godina. Došla sam 2001. sa 19 godina sama i sa tri kofera ovamo, kod svoga dečka (imamo jednog sina zajedno i rastavljeni smo). Ja sam onda već znala jezik, onaj školski što se u Hrvatskoj uči u večernjim školama. Nije mi bila priznata srednja škola za geodeta koju sam završila u Hrvatskoj nego samo ‘Mittlere Reife’ – kao kad u Hrvatskoj završiš osnovnu školu. Došla sam u jednu njemačku, bolje reći bavarsku obitelj, gdje nitko nije znao pričati hrvatski. Bila sam po cijele dane sama jer su moj muž, svekar i svekrva radili.
Autor: CroExpress Svoju ispovijest o dolasku i životu u Njemačkoj, u kojoj živi već desetljeće i pol, u Facebook grupi ‘ Nova budućnost u Njemačkoj’ , objavila je Ivana. Kako kaže, danas joj je život lijep, ali da bi to toga došla, morala se dobrano namučiti. Evo kakvo je njeno iskustvo. ‘Zovem se Ivana i živim u Ingolstadtu već 15 godina. Došla sam 2001. sa 19 godina sama i sa tri kofera ovamo, kod svoga dečka (imamo jednog sina zajedno i rastavljeni smo). Ja sam onda već znala jezik, onaj školski što se u Hrvatskoj uči u večernjim školama. Nije mi bila priznata srednja škola za geodeta koju sam završila u Hrvatskoj nego samo ‘Mittlere Reife’ – kao kad u Hrvatskoj završiš osnovnu školu. Došla sam u jednu njemačku, bolje reći bavarsku obitelj, gdje nitko nije znao pričati hrvatski. Bila sam po cijele dane sama jer su moj muž, svekar i svekrva radili. Morala sam ići sama u trgovinu, u pekaru, u mesnicu… I morala sam se sama brinuti da mi se škola prizna, i da se prijavim i sve to. Ne zato što mi nitko nije htio pomoći, nego zato što svi radili po cijele dane (…) I pošto sam morala, naučila sam jezik tako dobro da nakon pet godina nitko više nije čuo da nisam odavdje. I to mi je bila sreća, da sam tako morala. Poslije rastave sam bila samohrana majka bez škole i sa poslom u pekari za 400,-€. U tom trenutku sam bila sretna da znam jezik. Izborila sam sve pomoći koje sam mogla dobiti, krenula sam još jednom u školu (Ausbildung) za tehničkog crtača, završila i imam već dvije godine super posao sa dobrom plaćom, super stan, predivnu obitelj. Zašto vam to sve pričam? Zato što puno vas (ne svi, ali po mom mišljenju previše), želi doći u Njemačku, imati dobar život, živjeti u jednom velikom gradu (npr. Münchenu), imati super stan, živjeti život … odmah kad se dođe i to sa lošim ili nikakvim znanjem jezika. I ne samo to, nego se onda još, kad se dođe ovamo, ne pokušava naučiti jezik nego se opet traže Hrvati i onda se opet priča samo hrvatski. Nemojte se ljutiti ako to kažem, ali ako hoću ići u drugu državu jer bi mi tamo bilo bolje, moram naučiti ono najvažnije, a to je jezik. Zamislite samo da ste na razgovoru za jedan posao u Hrvatskoj. Vas je dvoje. Vi ste Hrvat, imate školu, jezik vam je materinji. A onaj drugi je iz druge države, za školu se nema pojma što oni tamo uče i kako, a jezik samo natupa. I on dobije posao. Kako biste se vi osjećali? Razmislite o tome. Nemojte raditi ono što ne želite da se vama dogodi. To me učila moja pokojna najdraža baka. Ne želim nikome zlo i bilo mi najdraže da svatko može biti sretan i zadovoljan. Ali zato se mora puno raditi i to sam, a ne nešto očekivati od drugih.’ JAVITE NAM SE SA SVOJOM ISELJENIČKOM PRIČOM na mail adrese redaktion@croexpress.eu z oran.stupar@croexpress.eu ili na našu Facebook stranicu .
Izvor: www.croexpress.eu
Komentari
Život u njemačkoj - Najnovije i najčitanije vijesti
USPJELI ste naći neki dobar posao u Njemačkoj, sad vam ostaje još samo da nađete smještaj i krenete u novi život s višim standardom. Ne bih vas obeshrabrivao, ali naći smještaj u Njemačkoj puno je teže od dobivanja dobrog zaposlenja.
USPJELI ste naći neki dobar posao u Njemačkoj, sad vam ostaje još samo da nađete smještaj i krenete u novi život s višim standardom. Ne bih vas obeshrabrivao, ali naći smještaj u Njemačkoj puno je teže od dobivanja dobrog zaposlenja.
Izvor: www.index.hr
Komentari
Život u Njemačkoj - Frankfurt Am Main - Forum Klix.ba
Posao u Njemačkoj za Balkance – Rad bez jezika 2025
Posao u Njemačkoj za Balkance u 2025. godini postaje sve dostupniji – posebno u sektorima kao što su čišćenje, građevinski radovi i poslovi bez znanja jezika . Hrvati, Srbi, Bosanci i ostali ljudi s Balkana već godinama masovno dolaze u Njemačku u potrazi za boljim životom. Mnogi od njih ovdje već žive s obitelji, ali i dalje traže stabilan, pristojno plaćen posao. Dobra vijest je – posla ima! Njemačko tržište rada trenutačno vapi za radnicima, posebno u fizičkim zanimanjima. Evo gdje Balkanci trenutno najlakše pronalaze posao: Poslodavci sve češće traže upravo ljude s Balkana jer su poznati kao vrijedni, prilagodljivi i pouzdani. U mnogim poslovima čak ni znanje njemačkog jezika nije uvjet, pogotovo ako se radi u timovima s drugim govornicima našeg jezika. Ljudi iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije najčešće posao pronalaze preko preporuka, društvenih mreža i specijaliziranih Facebook grupa. No, postoje određene regije i sektori u Njemačkoj gdje je potražnja toliko velika da se posao može dobiti već u roku od 24 sata nakon prijave.
Posao u Njemačkoj za Balkance u 2025. godini postaje sve dostupniji – posebno u sektorima kao što su čišćenje, građevinski radovi i poslovi bez znanja jezika . Hrvati, Srbi, Bosanci i ostali ljudi s Balkana već godinama masovno dolaze u Njemačku u potrazi za boljim životom. Mnogi od njih ovdje već žive s obitelji, ali i dalje traže stabilan, pristojno plaćen posao. Dobra vijest je – posla ima! Njemačko tržište rada trenutačno vapi za radnicima, posebno u fizičkim zanimanjima. Evo gdje Balkanci trenutno najlakše pronalaze posao: Poslodavci sve češće traže upravo ljude s Balkana jer su poznati kao vrijedni, prilagodljivi i pouzdani. U mnogim poslovima čak ni znanje njemačkog jezika nije uvjet, pogotovo ako se radi u timovima s drugim govornicima našeg jezika. Ljudi iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije najčešće posao pronalaze preko preporuka, društvenih mreža i specijaliziranih Facebook grupa. No, postoje određene regije i sektori u Njemačkoj gdje je potražnja toliko velika da se posao može dobiti već u roku od 24 sata nakon prijave. U gradovima poput Münchena, Stuttgarta, Berlina i Frankfurta ogroman je broj apartmana i poslovnih prostora koji svakodnevno trebaju čišćenje. Mnogi vlasnici traže pouzdane osobe s iskustvom , a plaće znaju doseći i 25–30 €/sat za temeljito generalno čišćenje. 📌 Primjer : Čišćenje apartmana nakon gostiju + zamjena posteljine – 120–150€ po smjeni. 👉 Poželjno: vlastiti auto, osnovno znanje jezika, ali nije uvjet. Ako imaš iskustva u građevini (ili si spreman učiti), možeš odmah početi raditi. Traže se fasaderi, keramičari, soboslikari, zidari, tesari, ali i pomoćni radnici. 💰 Satnica: od 14€ za pomoćne radnike, do 20–23€ za iskusne majstore. 🛠️ Mnogi poslodavci nude alate i smještaj, ponekad i službeni auto. Ovaj sektor savršen je za one koji ne govore dobro njemački, jer se radi u timovima i često nije potrebna Više informacija o prijavi boravka i zakonima rada pročitajte na Make it in Germany .
Izvor: portfolioposao.com
Komentari
Ako Bosanac u Njemačkoj mjesečno zaradi 2.600 eura, evo koliko zaradi Nijemac
Da bi prosječan strani radnik u Njemačkoj došao na 90 posto zarade koju ostavruje radnik s njemačkim pasošem treba mu bar 10 godina rada. Prema podacima Njemačke agencije za zapošljavanje, prosječna bruto primanja tri miliona stranih zaposlenika s punim radnim vremenom u 2019. godini iznosila su oko 2.600 eura, što je oko četvrtine manje od radnika Nijemaca, koji su zarađivali oko 3.500 eura bruto. Postoji mnogo razloga za ovu praksu. Njemački mediji navode i kako diskriminacija ima vjerovatno ulogu u svemu. Prema mišljenju stručnjaka, značajan dio razlike u plaćama može se objasniti različitim zahtjevima njemačkih i stranih zaposlenika. Zbog niže prosječne dobi, radnici koji dolaze iz inostranstva u Njemačku često imaju manje profesionalnog iskustva i vještina od svojih njemačkih kolega, te su stoga općenito manje plaćeni. Tu tezu podupire i statistika Njemačke agencije za zapošljavanje: 37 posto zaposlenika sa stranim državljanstvom radi u sektoru s niskim plaćama, u usporedbi s 16 posto njemačkih zaposlenika. Priznavanje kvalifikacija stečenih u inostranstvu od strane njemačkih vlasti i kompanija često traje dugo ili se uopće ne napravi. Nepoznavanje njemačkog jezika još je jedna prepreka stranim radnicima.
Da bi prosječan strani radnik u Njemačkoj došao na 90 posto zarade koju ostavruje radnik s njemačkim pasošem treba mu bar 10 godina rada. Prema podacima Njemačke agencije za zapošljavanje, prosječna bruto primanja tri miliona stranih zaposlenika s punim radnim vremenom u 2019. godini iznosila su oko 2.600 eura, što je oko četvrtine manje od radnika Nijemaca, koji su zarađivali oko 3.500 eura bruto. Postoji mnogo razloga za ovu praksu. Njemački mediji navode i kako diskriminacija ima vjerovatno ulogu u svemu. Prema mišljenju stručnjaka, značajan dio razlike u plaćama može se objasniti različitim zahtjevima njemačkih i stranih zaposlenika. Zbog niže prosječne dobi, radnici koji dolaze iz inostranstva u Njemačku često imaju manje profesionalnog iskustva i vještina od svojih njemačkih kolega, te su stoga općenito manje plaćeni. Tu tezu podupire i statistika Njemačke agencije za zapošljavanje: 37 posto zaposlenika sa stranim državljanstvom radi u sektoru s niskim plaćama, u usporedbi s 16 posto njemačkih zaposlenika. Priznavanje kvalifikacija stečenih u inostranstvu od strane njemačkih vlasti i kompanija često traje dugo ili se uopće ne napravi. Nepoznavanje njemačkog jezika još je jedna prepreka stranim radnicima. Prema studiji Instituta za ekonomska istraživanja u Kölnu iz 2019., strani zaposlenici u Njemačkoj moraju govoriti njemački jezik na istom nivou kao Nijemci kako bi dobili slične plaće. Općenito, razlika u plaćama između stranih radnika i Nijemaca značajno se smanjuje s povećanjem dužine boravka, profesionalnog iskustva i završene daljnje obuke. Studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) iz 2015. pokazuje kako strani radnici u prve dvije godine boravka primaju samo 55 do 61 posto prosječne zarade svojih njemačkih kolega. U sljedećih šest do deset godina prihodi se penju na 71 do 78 posto plaće Nijemaca, a nakon deset godina boravka u Njemačkoj migranti u prosjeku ostvaruju oko 90 posto prosječnih primanja Nijemaca. Ovi rezultati jasno pokazuju kako razlika u plaćama između useljenika i Nijemaca u velikoj mjeri ovisi o faktorima kao što su poznavanje jezika, profesionalno iskustvo i daljnje usavršavanje, te da se s vremenom smanjuje. Ali, što ako Nijemci i ljudi s migrantskom pozadinom rade isti posao? Ako Nijemci i migranti rade isti posao s potpuno istim strukturnim karakteristikama kao što su opis posla, dob, profesionalno iskustvo i jezične vještine, istraživači još uvijek pronalaze prilagođenu razliku u plaćama od oko šest posto, pišu njemački mediji. Mogući razlog ove razlike u plaćama mogla bi biti diskriminacija. Njemačka agencija za borbu protiv diskriminacije ovu razliku u plaćama naziva migracijskom razlikom u plaćama. Riječ je o “pretpostavljenoj direktnoj i indirektnoj diskriminaciji osoba s migrantskim porijeklom”, piše Fokus. Koje se mjere mogu poduzeti kako bi se smanjila ova nejednakost u isplati plaća? Prema autorima studije u Njemačkoj, migranti bi trebali završiti daljnju obuku i kurseve jezika kako bi prilagodili svoje vještine zahtjevima njemačkog tržišta rada.
Izvor: etto.ba
Komentari
Život i rad u Njemačkoj
U infoteci su vam na raspolaganju važne informacije o svim životnim područjima kao i upute o mogućnostima dobivanja savjeta. Poglavlje „Novi u Njemačkoj“ informira, između ostalog, o ulasku i boravku u zemlji, tečajevima njemačkog jezika te obrazovnim (profesionalnim) kvalifikacijama. Pod temom „Rad u Njemačkoj” možete saznati više o traženju posla, radnim uvjetima i posebnim oblicima rada (npr. upućivanje radnika na rad u inozemstvo, sezonski rad i radnici u pograničnom području). U poglavlju s temom „Socijalna davanja“ pronaći ćete informacije o pomoći kod nezaposlenosti, zdravstvenom osiguranju i obiteljskim naknadama/davanjima. Naslov „Obrazovanje“ informira o strukovnoj izobrazbi, školi i studiju.
U infoteci su vam na raspolaganju važne informacije o svim životnim područjima kao i upute o mogućnostima dobivanja savjeta. Poglavlje „Novi u Njemačkoj“ informira, između ostalog, o ulasku i boravku u zemlji, tečajevima njemačkog jezika te obrazovnim (profesionalnim) kvalifikacijama. Pod temom „Rad u Njemačkoj” možete saznati više o traženju posla, radnim uvjetima i posebnim oblicima rada (npr. upućivanje radnika na rad u inozemstvo, sezonski rad i radnici u pograničnom području). U poglavlju s temom „Socijalna davanja“ pronaći ćete informacije o pomoći kod nezaposlenosti, zdravstvenom osiguranju i obiteljskim naknadama/davanjima. Naslov „Obrazovanje“ informira o strukovnoj izobrazbi, školi i studiju.
Izvor: www.eu-gleichbehandlungsstelle.de
Komentari
Mein Weg nach Deutschland - Živjeti u Njemačkoj - Mein Weg nach Deutschland - Goethe-Institut
Idete li uskoro u Njemačku ili ste već tamo? Ovdje ćete pronaći informacije o životu i radu u Njemačkoj i odgovore na najčešće postavljana pitanja. Ne nalazite Vaše pitanje među ponuđenim? Ostavite nam poruku koristeći kontaktni obrazac.
Idete li uskoro u Njemačku ili ste već tamo? Ovdje ćete pronaći informacije o životu i radu u Njemačkoj i odgovore na najčešće postavljana pitanja. Ne nalazite Vaše pitanje među ponuđenim? Ostavite nam poruku koristeći kontaktni obrazac.
Izvor: www.goethe.de
Komentari
život u Njemačkoj
Detaljan pregled svih promjena koje vas čekaju u Njemačkoj 2025!
Detaljan pregled svih promjena koje vas čekaju u Njemačkoj 2025!
Izvor: projektnjemacka.com
Komentari
BOSANAC GASTARBAJTER OTKRIO PRAVU ISTINU O ŽIVOTU I RADU U NJEMAČKOJ: Ne vjerujte u te priče! (VIDEO)
Jusuf Kvakić je poznati vloger iz BiH, a koji se prije dvije godine sa suprugom odselio u Njemačku. Jusuf se tu zaposlio u jednom trgovačkom centru, a svoja iskustva o životu i radu u Njemačkoj podijelio je na svom Youtube kanalu. On je osuo paljbu po svojim sunarodnjacima koji dugo žive u Njemačkoj, pa kukaju kad dođu u BiH.
Jusuf Kvakić je poznati vloger iz BiH, a koji se prije dvije godine sa suprugom odselio u Njemačku. Jusuf se tu zaposlio u jednom trgovačkom centru, a svoja iskustva o životu i radu u Njemačkoj podijelio je na svom Youtube kanalu. On je osuo paljbu po svojim sunarodnjacima koji dugo žive u Njemačkoj, pa kukaju kad dođu u BiH.
Izvor: novi.ba
Komentari
Dijaspora – Generalni konzulat Bosne i Hercegovine Minhen
Savezna Republika Njemačka je država sa najvećim brojem bosanskohercegovačke dijaspore u Evropi. Prema zvaničnim podacima Saveznog ureda za statistiku (Statistiches Bunesamt) u ovoj zemlji živi 248 000 osoba bh. porijekla, od čega 167 975 sa državljanstvom Bosne i Hercgovine. Najveći broj iseljnika bh. porijekla živi u Bavarskoj (64 000), Nord Rhein Westfallen (52 000), Baden-Wuttenberg (52 000), Hessen (31 000), Berlin (18 000), Rheinlandfalz (9 000), Nieder-Saksen (8 000). Ovi brojevi obuhvataju osobe bh. porijekla, tj. one koji su rodjeni u Bosni i Hercegovini i osobe koje su rođene u SR Njemačkoj, a bh. porijekla su, odnosno osobe koje imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i osobe koje imaju državljanstvo SR Njemačke, ali su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Rapoređenost bh.
Savezna Republika Njemačka je država sa najvećim brojem bosanskohercegovačke dijaspore u Evropi. Prema zvaničnim podacima Saveznog ureda za statistiku (Statistiches Bunesamt) u ovoj zemlji živi 248 000 osoba bh. porijekla, od čega 167 975 sa državljanstvom Bosne i Hercgovine. Najveći broj iseljnika bh. porijekla živi u Bavarskoj (64 000), Nord Rhein Westfallen (52 000), Baden-Wuttenberg (52 000), Hessen (31 000), Berlin (18 000), Rheinlandfalz (9 000), Nieder-Saksen (8 000). Ovi brojevi obuhvataju osobe bh. porijekla, tj. one koji su rodjeni u Bosni i Hercegovini i osobe koje su rođene u SR Njemačkoj, a bh. porijekla su, odnosno osobe koje imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i osobe koje imaju državljanstvo SR Njemačke, ali su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Rapoređenost bh. građana koji još uvijek imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine po saveznim državama je slijedeća: u Bavarskoj 40 111, Nord Rein Westafallen 39 594, Baden Wittenberg 34 166, Hessen 18 044, Berlin 12 336, Nieder-Saksen 6 895, Rheinland-Pfalz 5 874, Hamburg 4260, Saarlnd 1461, Bremen 1112, Schleswig-Holstein 1368, Sachsen Anhalt 934, Brandburg 735, Sachsen 496, Meklenburg-Vorpommern 366, Thiringen 223. Status građana bh. porijekla u SR Njemačkoj u potpunosti je riješen kroz sticanje državljanstva, dozvolu trajnog ili ograničenog boravka (radne dozvole) ili neki drugi legalan način. Od ukupnog broja od 248 000 hiljada osoba bh. porijekla (ovaj broj obuhvata prvu i drugu genaraciju, bez obzira da li su rođeni u BiH ili Njemačkoj i da li imaju bosansko ili njemačko ržavljanstvo) je 167 975 osoba sa državljanstvom Bosne i Hercegovine, a oko 80 000 sa državljanstvom SR Njemačke. Od ukupnog broja 8 000 ima dvojno državljanstvo SR Njemačke i Bosne i Hercegovine, što omogućava izmjena Zakona o državljanstvu Njemačke od 6. novembra 2014 godine. U skladu ovim izmjenama Zakona, djeca roditelja stranog porijekla koja su rođena u Njemačkoj poslije 1. januara 2000. godine, imaju mogućnost da trajno zadrže dva pasoša, a time i dvojno državljanstvo, ako su do 21. godine života najmanje 8 godina živjela u Njemačkoj ili šest godina pohađala školu u Njemačkoj. Alterantivno će biti dovoljna svjedočanstvo njemačke škole ili svjedočanstvo o završetku školovanja. Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku Njemačke broj osoba bh. porijekla koje su rođene u Njemačkoj a čiji su jedan ili oba roditelja rođeni u Bosni i Hercegovini je 81.000, od toga 25.604 ima bh. državljanstvo, a 55.396 državljanstvo Njemačke. Prosječna starost bh. iseljenika u Njemačkoj je 37 godina, što potvrđuje da se radi o mladoj i ekonomski najproduktivnijoj populaciji. Prosječna dob bh.iseljenika pri useljenju u Njemačku je 23,7 godina, dok je prosječna dužina njihovog boravka u ovoj zemlji 22,3 godine. Ovi podaci ukazuju na činjenicu da se u Njemačku useljavaju mladi ljudi i da se radi o dugoročnom, a ne privremenom useljavanju. Tabela 1: Dstruktura osoba bh. porijekla u SR Njemačkoj Usvojene su izmjene Zakona o azilu SR Njemačke u oktobru 2015. godine. Izmjene podrazumijevaju brže i efikasnije rješavanje zahtjeva za azil. Tražitelji azila iz zemalja koje su proglašenje „sigurnog porijekla“ među koje spada i Bosna i Hercegovina, nemaju gotovo nikakvih izgleda za dobivanja azila. Njemački Bundestag je zaključio da se za tražioce azila iz zemalja sigurnog porijekla, koji su počev od 1. septembra 2015. godine podnijeli zahtjev za azil uvede zabrana zapošljavanja. Savjet ministara BiH je početkom decembra 2015., na prijedlog Ministarstva bezbjednosti BiH, usvojilo Informaciju Radne grupe za monitoring provođenja Odluke o bezviznom režimu za građane BiH u EU/Šengen u vezi sa najavljenom deportacijom osoba porijeklom iz BiH, koje se u Saveznoj Republici Njemačkoj smatraju ekonomskim migrantima tj. „lažnim azilantima“.
Izvor: gkbih-muenchen.de
Komentari
Strani studenti u Njemačkoj: Rad uz studiranje - Tippunkt
Rad uz studiranje stranim i domaćim studentima u Njemačkoj je dozvoljen, ali ipak uz ograničenja. Poslovi koje obavljaju i za koje su plaćeni ne moraju biti vezani uz studij. Strani (internacionalni ili međunarodni) studenti iz Europske unije, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske imaju ista prava kao njemački studenti. Međutim, baš kao i kod njemačkih studenata, ako rade više od 20 sati tjedno obvezni su platiti pojedine doprinose na plaću. Za strane studente iz ostalih država vrijede drugačiji radni propisi: Dakle, studenti iz Hrvatske za razliku od studenata iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore imaju bolju početnu poziciju u vezi rada dok studiraju jer je Hrvatska članica EU. Studenti iz država van EU mogu biti deportirani iz Njemačke ako prekrše odredbe zakona o radu. Poslovi za studente mogu se pronaći u područnim uredima Federalnog zavoda za zapošljavanje kao i u studentskim servisima na pojedinim visokoškolskim ustanovama. Najbolji način su online burze poslova – tvrtke traže radnike na dio radnog vremena što posebno odgovara studentima. Najbolji posao za svakog studenta je posao koji je nekako povezan sa studijskim programom. Od 01/2025 minimalna satnica u Njemačkoj je 12,82 €.
Rad uz studiranje stranim i domaćim studentima u Njemačkoj je dozvoljen, ali ipak uz ograničenja. Poslovi koje obavljaju i za koje su plaćeni ne moraju biti vezani uz studij. Strani (internacionalni ili međunarodni) studenti iz Europske unije, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske imaju ista prava kao njemački studenti. Međutim, baš kao i kod njemačkih studenata, ako rade više od 20 sati tjedno obvezni su platiti pojedine doprinose na plaću. Za strane studente iz ostalih država vrijede drugačiji radni propisi: Dakle, studenti iz Hrvatske za razliku od studenata iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore imaju bolju početnu poziciju u vezi rada dok studiraju jer je Hrvatska članica EU. Studenti iz država van EU mogu biti deportirani iz Njemačke ako prekrše odredbe zakona o radu. Poslovi za studente mogu se pronaći u područnim uredima Federalnog zavoda za zapošljavanje kao i u studentskim servisima na pojedinim visokoškolskim ustanovama. Najbolji način su online burze poslova – tvrtke traže radnike na dio radnog vremena što posebno odgovara studentima. Najbolji posao za svakog studenta je posao koji je nekako povezan sa studijskim programom. Od 01/2025 minimalna satnica u Njemačkoj je 12,82 €. Poznavanje njemačkog jezika je velika prednost prilikom traženja posla. Engleski jezik također pomaže, ali većinom u međunarodnim tvrtkama. Da, studenti mogu raditi nekoliko mini-poslova (minijob) istovremeno, ali ukupna zarada od svih poslova ne smije biti veća od 556 € mjesečno. Ako zarađuje više od 556 € mjesečno, tada svi poslovi podliježu doprinosima i više ne spadaju pod mini-poslove. Svaki student koji je je zaposlen preko mini-posla (minijob) može zaraditi do 556 € mjesečno bez plaćanja poreza na dohodak. Međutim, ukoliko se radi o poslu na dio radnog vremena koji nije mini-job, tada je potrebno imati Njemački porezni broj koji izdaje porezna uprava jer će svaki mjesec pri obračunu plaće biti zaračunat i porez na dohodak. Porez na dohodak se može dobiti natrag ako se preda godišnja prijava poreza na dohodak (Steuererklärung). U Njemačkoj pretežno svi zaposleni trebaju plaćati doprinose: zdravstveno osiguranje (Krankenversicherung), osiguranje za njegu (Pflegeversicherung), mirovinsko osiguranje (Rentenversicherung) i osiguranje u slučaju gubitka posla (Arbeitslosenversicherung). Ipak, studenti ne trebaju plaćati doprinose ako rade manje od 3 mjeseca u nizu ili manje od 70 dana u godini. Ako student radi više od 20 sati tjedno, tada mora plaćati zdravstveno osiguranje, kao i osiguranje u slučaju bolesti ili starosti te osiguranje u slučaju gubitka posla. Ovdje možeš pročitati članak o Studentskom zdravstvenom osiguranju u Njemačkoj. Lista svih Obveznih zdravstvenih osiguranja i Privatnih zdravstvenih osiguranja u Njemačkoj. Treba li ti viza možeš pročitati u članku Viza za Njemačku . Žao nam je što ti ovaj članak nije koristan!
Izvor: tippunkt.de
Komentari
Saveti Zagrepčanke za uspješan život u Njemačkoj - Nemački kutak
Naglasio bih samo da gospođa/ica Horvatić živi u višemilionskom gradu, u BERLINU, koji je jedan od najotvorenijih gradova u Evropi, da ne kažem u svetu. Što se ne može reći za celu Nemačku da je takva. Dobar članak sve u svemu.
Naglasio bih samo da gospođa/ica Horvatić živi u višemilionskom gradu, u BERLINU, koji je jedan od najotvorenijih gradova u Evropi, da ne kažem u svetu. Što se ne može reći za celu Nemačku da je takva. Dobar članak sve u svemu.
